EN
Kontakt 
Adresar 
UKRATKO KROZ KAŠTELA OD ANTIČKOG DO DANAŠNJEG DOBA
Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.
Kaštela se dijele se na:
DONJA KAŠTELA: K. Štafilić, K. Novi, K. Stari, K. Lukšić
GORNJA KAŠTELA:. Sućurac, K. Gomilica, K. Kambelovac
Grad Kaštela, kao jedinica lokalne samouprave, koja danas djeluje u sklopu Splitsko-dalmatinske županije, nastao je od sedam naselja nekadašnje Općine Kaštela.
S gotovo 50 tisuća stanovnika, Grad Kaštela smješten je u Kaštelanskom zaljevu, između otoka Čiova i poluotoka Marjana, između gradova Trogira i Splita. Prirodno je to područje, zaštićeno planinom Kozjak sa sjevera i okruženo srednjodalmatinskim otocima s juga, pa stoga nije čudno što je od prapovijesti čovjekovo utočište.
U antičko su se doba ovdje gradile vile, a zemlja oplemenjivala mediteranskim kulturama, najčešće vinovom lozom i maslinama. Barbari su ga pustošili u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku.
Hrvati su se doselili u 7. stoljeću i gradili svoje naseobine po obroncima Kozjaka, o čemu svjedoče sačuvane crkvice i ostaci naselja starohrvatskih vladara, koji su ovdje imali sjedište svoje države.
Kako bi zaštitili sebe i svoje pučane, u doba turskih najezdi, plemići iz obližnjih gradova, uz samo more su gradili utvrde.Krajem 15. st. sagrađeno je šesnaest utvrda-palača, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu, razvijaju se i konačno spajaju u Grad Kaštela.
Samo naselje sastojalo se od utvrđena dvorca gospodara i sela kojeg čine pravilno raspoređene kuće težaka unutar seoskih zidina. U središtu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, građen na morskim grebenima, s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kašteli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskošna unutarnja dvorišta i bogate interijere.
Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. težaci podižu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se šire izvan zidina sela te se međusobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st.
Ubrzanim privrednim razvojem, deagrarizacijom i industrijalizacijom toga prostora, njegova slika i sadržaj u potpunosti se mijenjaju. Stare urbane jezgre sedam Kaštela devastirane su, a brojni lokaliteti i spomenici uništeni ili otuđeni.