Večer kaštelanskih glendi i batudi Gradske knjižnice Kaštela i ove je godine u Gospojskoj štradi okupila brojnu publiku željnu smijeha, tradicije i kulturne baštine

Večer Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela Ivica Žegarac Žuti 8
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 1
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 1 1 Zajednička
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 2
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 4
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela Gospojska štrada 5
Večer Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela Ivica Žegarac Žuti 8
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 1
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 1 1 Zajednička
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 2
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela 4
Večer Kaštelanski Glendi I Batudi 2026 Gkk Gradska Knjižnica Kaštela Gospojska štrada 5

Gospojska štrada u Kaštel Sućurcu sinoć je ponovno bila premalena za sve one koji su željeli uživo doživjeti Večer kaštelanski glendi i batudi, tradicionalnu manifestaciju koju u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta organizira Gradska knjižnica Kaštela. Na prirodnoj pozornici uz najstariju obrambenu utvrdu na kaštelanskoj obali, izgrađenu davne 1392. godine, ovogodišnju su Večer popratili brojni Kaštelani i posjetitelji iz okolnih gradova, koji nisu skidali osmijeh s lica tijekom dvosatnog programa u kojem su se izmjenjivale kaštelanske glende i batude (istinite šaljive dogodovštine iz kaštelanske prošlosti), šale, anegdote, igrokazi, recitali i dalmatinska pjesma.

Večer je, kao i uvijek otvorena s pjesmom Ča je život vengo fantažija, nakon čega su Nedo Kovačev, Miroslav Miše, Marija Šantić Miše i Radenko Lovre Jokić otpjevali Falile se Kaštelanke. Uslijedio je recital na sućuračkoj čakavštini Kaštelanski znamen koji je prema tekstu Renate Dobrić, a pod vodstvom Marijane Jerkunica izvela Dramska skupina Gradske knjižnice Kaštela u sastavu: Frane Anzulović, Ena Bakotin, Bartul Božin, Gita Katić, Doris Leskur, Mihaela Leskur, Marta Markov, Leona Šimunović i Luce Županović.

Nakon pozdravne riječi ravnateljice Renate Dobrić i njezine zahvale mladim članovima Dramske skupine GKK, publiku je nasmijao Ivica Žegarac Žuti svojim uvodom o tome „ča su glende, a ča batude“, popraćenim s nekoliko kratkih glendi za zagrijavanje.

Središnji dio programa pripao je igrokazu Teško je u Kaštilima ostarit a ne poludit koji je prema tekstu Renate Dobrić ponovno izvela Dramska skupine GKK. Šaljiva priča o životu, svakodnevnim brigama i veselju u Kaštelima, ispričana na autentičnoj čakavštini, oduševila je publiku, a uloge dide i babe utjelovili su Josip Jerkunica i Mirta Bakotin, dok su unučad na sceni glumili Jure Anzulović, Tena Anzulović i Đana Doljanin.

Ivica Žegarac Žuti potom je nastavio kazivat sućuračke glende i batude, ovoga puta o mještaninu Petarcu i ostalima, ponovno pokazavši zašto ga Renata Dobrić naziva „meštron o’ glendi i batudi“ te zašto njegov humor ostaje „uvik aktualan“.

Za dodatnu dozu smijeha i modernijeg humora pobrinuli su se gosti večeri: Josip Škiljo i Tomislav Primorac iz SplitskeScene, koji su okupljene nasmijali urnebesnim osvrtom na komunikaciju s “meštrima za građevinske radove” i usporedbom na život nekad i danas. Marijan Grbavac iz Dramske udruge Proložac publiku je i ove godine nasmijao šaljivim pričama iz Imotskog te je, na zahtjev publike, neke anegdote koje priča svake godine, ispričao ponovo, a publika se ponovno smijala kao da ih čuje po prvi put. Između nastupa glumaca i pripovjedača, u „nika starija vrimena publiku su dalmatinskon pismon“ vraćali Nedo Kovačev, Miroslav Miše, Marija Šantić Miše i Radenko Lovre Jokić, koji su ujedno uz pjesmu Svako naše malo misto na samom kraju večeri brojnu dobro raspoloženu i od uha do uha nasmijanu publiku ispratili kućama.

Autentičan ugođaj Večeri kaštelanski glendi i batudi i ove su godine, kao i uvijek do sada, pomogli dočarati Anamarija Kelava i Jere Alfirević, veliki zaljubljenici u kulturno-povijesnu baštinu svoga rodnog mjesta. Uz njihovu pomoć, tj. uz pomoć brojnog starog oruđa, posuđa, pomagala i rekvizita kojima su se nekada svakodnevno služili “naši stari”, Gospojska štrada postala je prostor u kakvom se živjelo prije više od stotinu godina.

„Iz godine u godinu Večer kaštelanski glendi i batudi okuplja sve više posjetitelja koji žele na simpatičan i nostalgičan način zaviriti u život starijih kaštelanskih generacija. Ove smo se godine kroz igrokaz i glende prisjetili koliko je nekad bilo izazovno “starit u Kaštilima, a da pri tome čovik ostane pri sebi”, ali uz dobru šalu, pjesmu i dobro društvo sve se lakše podnese. Ova manifestacija, koju organiziramo od 2013. godine, ima za cilj sačuvati od zaborava kaštelanske anegdote iz prošlosti, izraze na izvornoj čakavštini, nematerijalnu baštinu i način života koji polako nestaje”, istaknula je ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić, autorica, scenaristica, redateljica i voditeljica ovogodišnje Večeri te inicijatorica i pokretačica Večeri kaštelanski glendi i batudi.

Ulaz na manifestaciju, koja se tradicionalno održava krajem kolovoza ili početkom rujna, pred sam kraj Kaštelanskog kulturnog ljeta, pod pokroviteljstvom Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela, i pod pokroviteljstvom brojnih medija, i ove je godine bio slobodan za sve posjetitelje, a Gradska knjižnica Kaštela najavljuje kako će se Večer kaštelanski glendi i batudi, kao jedno od među publikom najomiljenijih događanja u njenoj organizaciji, održati i sljedeće godine.

Tekst i fotografije: Gradska knjižnica Kaštela

Podijeli
Skip to content
Grad Kaštela
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.