Otvaranje izložbe Anamarije Biočić Siničić uz žensku klapu Neverin – Nadbiskupov kaštel, Kaštel Sućurac

Otvaranje izložbe likovnih radova Anamarije Biočić Siničić uz nastup ženske klape Neverin održat će se u utorak 21. travnja u 20.00 sati u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela, u sklopu Noći knjige 2026.

ANAMARIJA BIOČIĆ SINIČIĆ (biografija)

Anamarija Biočić Siničić crta i slika pod vodstvom prof. Luke Radice, akademskog kipara. Radi s olovkom, ugljenom, tušem i akrilom kombinirajući različite tehnike. Osobito voli portret, voli prikazati energiju u prirodi, pokret u plesu, glazbu u prostoru. Zanimaju je različite kulture i socijalna tematika, sve kroz figurativni izričaj, ali i apstraktni ekspresionizam. U mlađim danima je u slobodno vrijeme crtala, svirala klavir i bavila se raznim kreativnim aktivnostima, a formalno obrazovanje završila je u kulturno umjetničkoj gimnaziji u Splitu. Studirala je sociologiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima, a diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Već 23 godine vodi svoj odvjetnički ured. Rodom je iz Kaštel Sućurca.

OSVRT NA SLIKARSTVO ANAMARIJE BIOČIĆ SINIČIĆ:

„Tematska raznovrsnost njenih slikarskih radova (mrtva priroda, portreti, pejzaži, tijelo čovjeka, posebice konja u pokretu) ukazuje na želju svladavanja, u prvom redu, znalačkog, akademskog slikarstva. To postaje razlogom studiranja istoga u ateljeu ak. kipara prof. Luke Radice. Okušava se u svim slikarskim tehnikama (ugljen, olovka, tuš, akril, pastel), i savladavši temeljne odrednice forme realističkog slikarstva pronalazi iskru svog autentičnog slikarskog izričaja.

Zvonka radost njenog slikarstva ogleda se u oslobađanju ruke pri virtuoznom prikazu linije u pokretu plesačice flamenka, konja u trku, i zvonkom kriku crvene boje haljine. Motiv i oblik proizlaze iz unutarnje potrebe autorice, pa i uobičajeni, realistički motiv cvijeća u vazi, predstavlja euforiju boje. Istom rastvara čak i strukturu cvjetnih latica. Uporaba ekspresivnosti boje i linije daleko su od puke dekoracije motiva slike. Slika postaje dramatična, te djeluje duboko na gledatelja izazivajući u njemu duboke emocije.

Određeni broj slika iznenađuje svojim motivima – neprepoznatljivošću teme do ruba apstrakcije. Kontrastom tamnih i svijetlih površina i neobičnim izvorima svjetlosti na slici, ostvaruje se napetost kompozicije, koja gledatelja uvodi u nepoznati svijet, zamrznuti trenutak autoričine stvarnosti.

Je li to samo zov apstrakcije ili njeno slikarstvo postaje i umjetnost i avantura? Rastvara se u niz rukavaca, a kojim će autorica putem dalje ići pokazat će budućnost.

Svi ti rukavci vode nas u ljubav, a ona se zove slikarstvo.“

ANKICA BABIN, prof. povijesti i umjetnosti

„Anamarija radi uglavnom akrilikom na platnu, teme i motiv njenih radova referiraju se na aktualne civilizacijske i društvene fenomene. Apstraktni segmenti njenih slika mogu se svesti na različite varijacije intuitivnog pristupa.”

LUKA RADICA, prof., akademski kipar

„Impresija i realizam najbliže su riječi kojima bih mogla okarakterizirati sam način interpretacije Anamarijinih radova. Motivi koji dominiraju su mrtva priroda, pejzaž, portret i animalistika iz kojih u tehnikama akrila, ugljena, olovke, uzima elemente i prenosi ih na jedan specifičan i osebujan način. Odabirom motiva vidi se fascinacija prirodom, životinjama, ljudima… Posebno zadivljuje interpretacija ljudskih karaktera u portretima i figurama u kojima se vidi razvijena crtačka tehnika i osjećaj za kolorizam.”

TINA JUKIĆ BANJAN, prof., akademska kiparica