Premijerno predstavljanje hrvatskoga povijesnog romana “Marulov san” Dina Milinovi\u0107a odr\u017eat \u0107e se u srijedu 18. rujna 2019. g. u 19.00 sati u ka\u0161telu Vitturi u Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107u u organizaciji Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela i Hrvatske sveu\u010dili\u0161ne naklade.<\/p>\n
Uz autora, knjigu \u0107e predstaviti Ivan Bo\u0161kovi\u0107 i Anita \u0160iki\u0107, dok \u0107e u glazbenom dijelu programa nastupiti klapa Sv. Jeronim.<\/p>\n
Marulov san<\/strong> vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stolje\u0107e. Mleta\u010dka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zale\u0111u i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih upori\u0161ta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unato\u010d nepogodnoj politi\u010dkoj situaciji i stalnim upadima, plja\u010dkama i sukobima, u Splitu vlada \u017eivahna atmosfera ispunjena idealima humanisti\u010dkoga razdoblja te prava glad za anti\u010dkim knjigama i starinama.<\/p>\n Okupljeni u dru\u0161tvu \u010cuvara pam\u0107enja, Maruli\u0107 i skupina splitskih plemi\u0107a raspravljaju o pro\u0161losti i povjesni\u010darima, o klasi\u010dnoj knji\u017eevnosti i umjetnosti, o tome kako spasiti drevne spomenike. Njihova je svakodnevnica naru\u0161ena iznenadnim otkri\u0107em velikoga sarkofaga u podrumu jugozapadne kule carske pala\u010de. Sve ukazuje na to da je posrijedi Dioklecijanov grob. Iz sarkofaga, potje\u010de i stara pergamena koju je Maruli\u0107 jednoga jutra slu\u010dajno dobio na ribarnici. Prou\u010davaju\u0107i rukopis, Maruli\u0107 shva\u0107a da je rije\u010d o palimpsestu, da se ispod na\u0111enog teksta skriva stariji i da je dospio u posjed zloglasnih Pilatovih akata, teksta koji navodno sadr\u017ei zapis sa su\u0111enja Isusu Kristu u Jeruzalemu. Maruli\u0107eva je vjera stavljena na ku\u0161nju, a njegov \u017eivot je u opasnosti, kada u Split stigne mladi Venecijanac, djelatnik tajanstvene Sedme uprave, a u gradu zaredaju tajanstvena ubojstva. <\/p>\n Marulov san<\/strong> povijesni je krimi\u0107, ali prije svega hommage humanisti\u010dkoj kulturi renesansnoga Splita i „ocu hrvatske knji\u017eevnosti“, u predve\u010derje skore polutisu\u0107ljetne obljetnice prvoga izdanja Judite<\/strong>.<\/p>\n O autoru<\/p>\n Dino Milinovi\u0107 ro\u0111en je 1959. godine u Zagrebu. Zavr\u0161io studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a magistrirao na pari\u0161koj Sorbonni iz podru\u010dja kasnoanti\u010dke civilizacije. Od 1991. do 2001. godine radio je u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu kulture te kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u veleposlanstvu RH u Parizu. Za doprinos na tome podru\u010dju odlikovan je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a. Od 2001. godine predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Objavio je dvije knjige s podru\u010dja kasnoanti\u010dke i ranokr\u0161\u0107anske civilizacije i umjetnosti (Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kr\u0161\u0107anske umjetnosti<\/em> i Seuso: autopsija jednog slu\u010daja<\/em>) i tri romana (Kradljivac uspomena<\/em>, Tamo gdje prestaje cesta<\/em> i Skriveno<\/em> te nekoliko dramskih tekstova. Prema romanu Kradljivac uspomena<\/em> snimljen je film (2006), dok su sva tri romana do\u017eivjela adaptaciju za radio. Knjiga Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kr\u0161\u0107anske umjetnosti<\/em> nagra\u0111ena je 2017. Godi\u0161njom nagradom Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti. \u010clan je Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske i udruge Pasionska ba\u0161tina te Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Premijerno predstavljanje hrvatskoga povijesnog romana “Marulov san” Dina Milinovi\u0107a odr\u017eat \u0107e se u srijedu 18. rujna 2019. g. u 19.00 […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":5840,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-5839","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5839","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5839"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5839\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7178,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5839\/revisions\/7178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5839"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5839"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5839"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}