{"id":5585,"date":"2019-11-13T05:37:00","date_gmt":"2019-11-13T04:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kastela.hr\/en\/2019\/11\/13\/predstavljanje-zbirke-pripovijedaka-troje-iz-plemena\/"},"modified":"2024-08-29T10:48:10","modified_gmt":"2024-08-29T08:48:10","slug":"predstavljanje-zbirke-pripovijedaka-troje-iz-plemena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kastela.hr\/en\/2019\/11\/13\/predstavljanje-zbirke-pripovijedaka-troje-iz-plemena\/","title":{"rendered":"Predstavljanje zbirke pripovijedaka Troje iz plemena"},"content":{"rendered":"<p>Predstavljanje zbirke pripovijedaka&nbsp;<em><strong>Troje iz plemena<\/strong>&nbsp;<\/em>i susret s autorima, \u010dileanskim piscima hrvatskoga podrijetla &ndash; akademikom Eugenijem Mimicom, Guillermom Mimicom i&nbsp;Vesnom Mimica odr\u017eat \u0107e se u&nbsp;organizaciji Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela u srijedu 13. studenoga 2019. godine u 19 sati u Nadbiskupskom ka\u0161telu u Ka\u0161tel Su\u0107urcu (Muzej grada Ka\u0161tela, Gospojska \u0161trada 1).<\/p>\n<p>Autore i zbirku predstavit \u0107e Branka Bezi\u0107 Filipovi\u0107 iz <em>Hrvatske matice iseljenika<\/em> koja je knjigu i priredila za hrvatsko izdanje, Zoran Bo\u0161kovi\u0107 iz nakladni\u010dke ku\u0107e <em>Naklada Bo\u0161kovi\u0107<\/em>,&nbsp;Renata Dobri\u0107, ravnateljica <em>Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela<\/em>&nbsp;te autori.<\/p>\n<p>Ulomke iz zbirke kazivat \u0107e Mira Marinovi\u0107 Bati\u0107, a u glazbenom dijelu programa nastupit \u0107e zbor Osnovne \u0161kole kneza Trpimira &#8211; Ka\u0161tel Gomilica\/Ka\u0161tel Kambelovac.<\/p>\n<p>Knjiga&nbsp;<em>Troje iz plemena<\/em>&nbsp;obuhva\u0107a pri\u010de \u010dileanskih autora hrvatskih korijena koji nose isto prezime Mimica &ndash; akademika Eugenija Mimice Barassija i Guillerma Mimice iz Punta Arenasa te&nbsp;Vesne Z. Mimica iz Santiaga de Chilea, uspje\u0161nih potomaka Hrvata koji su iz mjesta Mimice kraj Omi\u0161a u \u010cile do\u0161li u potrazi za boljim \u017eivotom i u toj zemlji stvorili svoj dom.<\/p>\n<p><em>Danas u \u010cileu djeluje puno uspje\u0161nih ljudi hrvatskih korijena, me\u0111u kojima se osobito isti\u010du knji\u017eevnici. Prema nekim statistikama u \u010dileanskoj je knji\u017eevnosti registrirano gotovo 300 knji\u017eevnika hrvatskih korijena. Premda su njihove teme osobne i jedinstvene, svi su na neki na\u010din povezani s Hrvatskom. Nisu izgubili svoje podrijetlo. Upravo to \u017eele istaknuti i troje autora zastupljenih u ovoj knjizi kojom \u017eele naglasiti svoj identitet i povezanost sa zemljom iz koje potje\u010du njihovi preci. Osim podrijetlom, povezani su i kratkim pri\u010dama raznolika sadr\u017eaja &ndash; od realisti\u010dkoga do fantasti\u010dnoga &ndash; u kojima se, izme\u0111u ostalih tema, bave i sudbinom \u010dovjeka u suvremenome svijetu. Tako\u0111er, u ovoj zbirci pripovijesti nailazimo i na pri\u010de \u010dija se tematika odvija u Magallanesu, na krajnjem jugu \u010cilea kamo su prvo dolazili na\u0161i zemljaci u potrazi za zlatom i pri\u010de iz kojih mo\u017eemo spoznati u kakvim su surovim uvjetima \u017eivjeli oni koji su oti\u0161li s toploga otoka Bra\u010da i iz drugih hrvatskih mjesta (u ovome slu\u010daju iz Mimica pokraj Omi\u0161a) da bi sebi i svojoj djeci osigurali budu\u0107nost<\/em>, istaknula je dr. sc. \u017deljka Lovren\u010di\u0107, koja je knjigu predstavljala u NSK u Zagrebu, dodaju\u0107i kako je knjiga zanimljiva i dirljiva jer se njome povezuju sudbine troje uspje\u0161nih \u010dileanskih knji\u017eevnika koji u svojim pri\u010dama tragaju za identitetom i pripadnosti odre\u0111enomu narodu.<\/p>\n<p>Eugenio Ren\u00e9 Mimica Barassi (Punta Arenas, \u010cile,&nbsp; 4. studenoga 1949.) \u010dileanski je akademik i pisac hrvatskoga podrijetla. Potomak je hrvatskih doseljenika iz omi\u0161koga mjesta Mimice. Pi\u0161e novele i kratke pri\u010de i \u010dlan je \u010cileanske akademije. Od 1990. godine redoviti je \u010dlan razreda za jezik, a od 1985. do 1987. godine predsjedavao je Dru\u0161tvom pisaca pokrajine Magallanes.<\/p>\n<p>Guillermo Mimica C\u00e1rcamo \u010dileanski je umirovljeni diplomat hrvatskoga i francuskoga podrijetla. Ro\u0111en je i odrastao u regiji Magallanes na jugu \u010cilea. Po struci je pravnik, a kao profesionalni diplomat obavljao je visoke du\u017enosti u desetak zemalja svijeta. U Francuskoj je \u017eivio gotovo 40 godina, a danas \u017eivi u Santiagu.<\/p>\n<p>Vesna Zorka Mimica ro\u0111ena je u glavnome gradu \u010cilea, u Santiagu de Chileu, a potomkinja je hrvatskih doseljenika iz omi\u0161koga mjesta Mimice u \u010dileanski Porvenir. Od 1990. godine \u017eivi i radi u \u0160panjolskoj. Vi\u0161estruko je nagra\u0111ivana likovna umjetnica, a aktivno se bavi i knji\u017eevnim radom. Autorica je triju romana, od kojih su dva prevedena na hrvatski jezik i nalaze se u tisku. Posebno je zanimljiv njezin predzadnji roman&nbsp;<em>Labudovi crnog vrata,<\/em>&nbsp;\u010dija je fabula utemeljena na istinitim pri\u010dama o \u017eivotu Hrvata na jugu \u010cilea.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predstavljanje zbirke pripovijedaka&nbsp;Troje iz plemena&nbsp;i susret s autorima, \u010dileanskim piscima hrvatskoga podrijetla &ndash; akademikom Eugenijem Mimicom, Guillermom Mimicom i&nbsp;Vesnom Mimica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":5586,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-5585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5585"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7132,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5585\/revisions\/7132"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}