{"id":3222,"date":"2022-01-25T12:50:00","date_gmt":"2022-01-25T11:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kastela.hr\/en\/2022\/01\/25\/17-noc-muzeja-pod-nazivom-muzeji-izmedu-stvarnog-i-digitalnog\/"},"modified":"2024-08-29T10:47:51","modified_gmt":"2024-08-29T08:47:51","slug":"17-noc-muzeja-pod-nazivom-muzeji-izmedu-stvarnog-i-digitalnog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kastela.hr\/en\/2022\/01\/25\/17-noc-muzeja-pod-nazivom-muzeji-izmedu-stvarnog-i-digitalnog\/","title":{"rendered":"17. No\u0107 muzeja pod nazivom &#8216;Muzeji \u2013 izme\u0111u stvarnog i digitalnog&#8217;"},"content":{"rendered":"<p style=\"margin-bottom:11px\">No\u0107 muzeja odr\u017eat e se 28. sije\u010dnja i u Ka\u0161telima, a u nastavku doznajte \u0161to je pripremio Muzej grada Ka\u0161tela. U ka\u0161telu Vitturi otvara se izlo\u017eba&nbsp;<b>Dra\u017eena Pejkovi\u0107a<\/b>&nbsp;&#39;Postgenesis\/3A.&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">&#39;Ciklusom Postgenesis Pejkovi\u0107 predstavlja radove koji se stilski i tehni\u010dki nadovezuju na dio radova nekih od prethodnih cjelina iz ciklusa Genesis. Autor oslobo\u0111en referencija, ne isklju\u010duju\u0107i&nbsp; figurativne refleksije, svjedo\u010di o ve\u0107oj slobodi osobne umjetni\u010dke imaginacije. Skulpture prije svega prizivaju procesualnost, tihu dramati\u010dnost, mistiku, atmosferi\u010dnost i gotovo hipnoti\u010dku vizualnu harmoniju&hellip;<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Referiraju\u0107i se na recentne&nbsp; radove autor,&nbsp; isti\u010de&nbsp; koncepcijsku okosnicu koju \u010dine tri \u010desta pojma u povijesnoumjetni\u010dkom leksiku: arhitektoni\u010dnost, asocijativnost i apstrakcija, koje sa\u017eima u nazivu izlo\u017ebe &#8211; 3A. Je li ta skora\u0161nja promjena, odustajanje od promi\u0161ljanja o temama koje ionako ostaju bez idealnog odgovora, kao i od pitanja svrhe koja ne isklju\u010duju tjeskobu i neizvjesnost, posebice i na neobi\u010dan na\u010din izra\u017eene upravo u aktualnom&nbsp; razdoblju globalne pandemije, ili odaziv kreativnosti usprkos njima? Kod Pejkovi\u0107a&nbsp; to je o\u010digledno optimisti\u010dna potvrda ovog&nbsp; drugog, svjedo\u010de\u0107i je&nbsp; predanim, strpljivim, metodi\u010dnim i plodnim radom da bi namirio sve&nbsp; svoje profesionalne i kreativne interese i namisli&#39;, pi\u0161e&nbsp;<b>Mirela Vujevi\u0107 Duvnjak<\/b>, muzejska savjetnica.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"margin-bottom:11px\">Studinova izlo\u017eba 1921. &ndash; 2021. &ndash; djelomi\u010dna rekonstrukcija izlo\u017ebe iz 1921. uz virtualno vodstvo.&nbsp;Studinova izlo\u017eba, otvorena 1921. u Splitu sadr\u017eavala je 28 skulptura: 22 pune plastike, 6 reljefa te 23 fotografije kojima je predstavljen 21 rad. Na aktualnoj izlo\u017ebi izlo\u017eeno je&nbsp;9 skulptura, 30 fotografija, originalni katalog i 19 panoa s tekstom i fotografijama skulptura. Od 50 skulptura predstavljenih 1921. detektirano je i prezentirano 38 a 12 ih&nbsp;je za sada ostalo nepoznato.<\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Izlo\u017ebom &#39;Biranj &ndash; utvrda i sveti\u0161te na Kozjaku&#39; prikazuju se rezultati dugogodi\u0161njih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja na lokalitetu. Izlo\u017eba je podijeljena na nekoliko cjelina koje&nbsp;obra\u0111uju lokalitet od po\u010detaka kori\u0161tenja polo\u017eaja prije vi\u0161e od 6000 godine do 2. svjetskog rata. Ovdje se nalazila neoliti\u010dka ograda, prapovijesna gradina, kasnoanti\u010dka&nbsp;utvrda i sveti\u0161te.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Prezentacija filma o Ostrogu. U okviru EU projekta VALUE snimljen je dokumentarni film o lokalitetu i aktivnostima koje su se odvijale u okviru projekta. Aktivnosti su obuhva\u0107ale ure\u0111enje pristupnog puta, konzervaciju ostataka bedema, arheolo\u0161ka istra\u017eivanja i arheolo\u0161ku \u0161kolu u kojoj su sudjelovali studenti Odsjeka za arheologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Uz djelatnike Muzeja grada Ka\u0161tela, u radovima su sudjelovali i djelatnici Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika iz Splita.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"margin-bottom:11px\">Muzej grada Ka\u0161tela i Dru\u0161tvo za o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine Ka\u0161tela &ndash; Bija\u0107i online \u0107e predstaviti knjigu &#39;Ivo i Katarina &#8211; Ka\u0161telanski razgovori pod Kozjakom&#39; autora&nbsp;<b>Ivana Petra Careva<\/b>&nbsp;(1880. &ndash; 1957.).<\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Knjiga je autobiografsko \u0161tivo pisano u obliku dijaloga supru\u017enika iz Ka\u0161tel Gomilice, Ive i Katarine (zapravo samog autora Ivana i njegove supruge Nediljke), koji \u0161etaju\u0107i uhodanim stazama brda Kozjak i \u0161etnicama uzdu\u017e morske obale razgovaraju i prepri\u010davaju razne doga\u0111aje iz pro\u0161losti. Bilje\u0161ke njihovog razgovora datirane su od&nbsp;1952. do 1955. godine i pisane u \u0161est svezaka.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Ivan Carev, te\u017eak po zanimanju, samouki je pisac i kroni\u010dar doga\u0111aja i obi\u010daja, jedan je od zna\u010dajnijih pripovjeda\u010da i kroni\u010dara prve polovice XX. stolje\u0107a u Ka\u0161telima. Uzor&nbsp;mu je bio djed Ivan Carev koji je sakupljao, prepri\u010davao i me\u0111u prvima bilje\u017eio pri\u010de i legende. Za ove, do danas sa\u010duvane zapise kroni\u010dara Petra i Ivana Careva, mo\u017eemo&nbsp;re\u0107i da su ve\u0107inom nastali iz narodne predaje, odnosno usmene knji\u017eevnosti. Iz dana\u0161nje perspektive gledano tematiku ovih rukopisa smatramo dijelom nacionalnog&nbsp;kulturnog blaga u sklopu mikropovijesnog istra\u017eivanja svakodnevice jedne lokalne urbane sredine kao \u0161to su ka\u0161telanska naselja.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"margin-bottom:11px\">Zahvaljuju\u0107i obitelji ve\u0107ina njegove rukopisne gra\u0111e nalazi u Dokumentarnoj zbirci Kulturno-povijesnog odjela Muzeja grada Ka\u0161tela. Tiskom knjige ostvarena je velika \u017eelja Petra Ivana Careva za publiciranjem svojih dijela koja je i zapisana u ovoj Knjizi XVII., u dijalogu Ka\u0161telanina Ive i njegove supruge Katarine. Knjigu su priredili Sanja Acalija i Ivan Carev.<\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Prosijecanje Gaja u Ka\u0161tel Su\u0107urcu 1974. godine je virtualna izlo\u017eba fotografija. Izlo\u017eba je organizirana povodom 50. obljetnice osnivanja DVD-a Mladost iz Ka\u0161tel Su\u0107urca 10. listopada 1971. godine. Krajem 1973. godine Savjet mjesne zajednice donosi &#39;Odluku o uzdu\u017enom prokr\u010denju Gaja&#39; kao jednu od preventivnih mjera za\u0161tite od po\u017eara. U prosijecanju, koje je zapo\u010delo 12. sije\u010dnja 1974. godine, sudjelovali su brojni mje\u0161tani i organizacije. Fotografije je sakupila Udruga Podvorje.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align:start; margin-bottom:11px\"><span style=\"font-variant-ligatures:normal\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">Izlo\u017ebu je priredila kustosica&nbsp;<b>Ada Danek<\/b>.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n<p style=\"margin-bottom:11px\"><span style=\"background:white\">Predstavit \u0107e se projekt Pedago\u0161kog odjela Muzeja grada Ka\u0161tela na platformi za muzejsku pedagogiju MUZEA. Projekt obuhva\u0107a trojezi\u010dnu klasi\u010dnu i digitalnu slikovnicu, povijesnu fikciju &#39;Kambelovska ljubavna pri\u010da &#8211; Mihovil Cambi i njegova Karmela&#39;. Bogato opremljenu klasi\u010dnu slikovnicu prate digitalna audio i audiovizualna animirana&nbsp;<\/span><span style=\"font-variant-ligatures:normal; text-align:start\"><span style=\"text-decoration-thickness:initial\"><span style=\"text-decoration-style:initial\"><span style=\"text-decoration-color:initial\">izdanja te tiskani promotivni i pedago\u0161ki materijali namijenjeni ranome u\u010denju povijesti, umjetnosti, engleskog jezika, \u010dakavskog narje\u010dja i vje\u0161tini \u010ditanja. Radnja slikovnice smje\u0161tena je u vrijeme izgradnje utvrda &#8211; ka\u0161tela i tada\u0161njih burnih povijesnih doga\u0111aja u malom primorskom mjestu, dana\u0161njem Ka\u0161tel Kambelovcu, gdje su \u017eivjeli mladi\u0107 Mihovil Cambi i djevojka Karmela koji unato\u010d svim nevoljama koje ih prate ostaju vjerni svojoj ljubavi. Projekt je namijenjen djeci u dobi od 5 do 15 godina, a osmislio ga je&nbsp;<b>Mario Klai\u0107<\/b>, muzejski pedagog savjetnik.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>No\u0107 muzeja odr\u017eat e se 28. sije\u010dnja i u Ka\u0161telima, a u nastavku doznajte \u0161to je pripremio Muzej grada Ka\u0161tela. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":3223,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3222"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6728,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3222\/revisions\/6728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}