Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela je i ove godine u No\u0107i knjige organizirala razna doga\u0111anja za djecu i odrasle u svim knji\u017eni\u010dnim odjelima, s tim da su centralna doga\u0111anje odr\u017eana u petak 21. travnja u odjelu GKK i Nadbiskupovom ka\u0161telu u Ka\u0161tel Su\u0107urcu.<\/p>\n
Dama s ki\u0161obranom – kreativna radionica oslikavanja torbi i majica sa slikaricom Mirjanom Mati\u0107<\/b><\/p>\n
U odjelu GKK u Ka\u0161tel Su\u0107urcu u petak poslijepodne u sklopu No\u0107i knjige odr\u017eana je kreativna likovna radionica pod vodstvom ka\u0161telanske slikarice Mirjane Mati\u0107. Budu\u0107i da se ove godine obilje\u017eava 150. obljetnica ro\u0111enja Marije Juri\u0107 Zagorke tema oslikavanja je bila upravo ova omiljena hrvatska knji\u017eevnica i prva hrvatska novinarka, a kako je Zagorka \u010desto na slikama prikazivana kao fino odjevena dama s ki\u0161obranom, radionica je nosila naziv „Dama s ki\u0161obranom“. Prema skicama simpati\u010dne ka\u0161telanske slikarice Mirjane Mati\u0107, koja je i ina\u010de sklona crtanju sli\u010dnih motiva, polaznice radionice oslikavale su torbe i majice koje su nakon ugodnog i opu\u0161taju\u0107eg dru\u017eenja, ponijele ku\u0107i.<\/p>\n
Predstavljene knjige Natalije Princi o Tesli, posluhu i zaboravljenim mitskim gradovima<\/b><\/p>\n
“Osmi grijeh – posluh”, “Teslina Frekvencija mira” i “Arduba – dokaz iz ti\u0161ine” naslovi su knji\u017eevnih uspje\u0161nica Natalije Princi koje su predstavljene u No\u0107i knjige u Nadbiskupovom ka\u0161telu u Ka\u0161tel Su\u0107urcu.<\/p>\n
Kroz opu\u0161ten razgovor s ravnateljicom GKK Renatom Dobri\u0107 autorica je iznijela brojne zanimljivosti o raznim svjetskim eksperimentima i primjerima povezanim uz posluh, a \u0161to je i sve nazo\u010dne potaknulo na raspravu, tako da se cijeli knji\u017eevni susret pretvorio u svojevrsnu tribinu s puno interakcije.<\/p>\n
Govore\u0107i o temi iz knjige „Osmi grijeh – posluh“ Natalija Princi je istaknula kako i za pojedinca, ali i za cijelo dru\u0161tvo, nekriti\u010dki posluh prema autoritetima mo\u017ee predstavljati veliku opasnost koje nismo svjesni jer se o tom problemu ne govori dovoljno.<\/p>\n
– U Americi postoji termin za u\u017easnu posljedicu posluha, a to je „agentna svijest“, odnosno to je stanje svijesti u kojem smo spremni bespogovorno poslu\u0161no izvr\u0161iti naredbe autoriteta pa \u010dak i ako su te naredbe ubojstvo i mu\u010denje drugih ili \u010dak samoubojstvo, istaknula je Princi koja u spomenutoj knjizi govori o posluhu kao grijehu na koji pristajemo odri\u010du\u0107i se vlastite slobode mi\u0161ljenja.<\/p>\n
O posluhu u dru\u0161tvu po\u010delo se razmatrati nakon Drugog svjetskog rata i onome \u0161to je \u010dovjek bio u stanju u\u010diniti \u010dovjeku.<\/p>\n
– „Teslina Frekvencija mira” je novela koja nosi podnaslov Portret jedne vrline, a u kojoj je rije\u010d o posljednja tri dana \u017eivota Nikole Tesle. Glavni cilj ovog velikog \u010dovjeka bio je pove\u0107avanje ljudske svjesnosti o potrebi razlikovanja dobra i zla, u skladu s njegovom osnovnom porukom ljudima: „Spasiti se mo\u017eemo samo vlastitom voljom“. Prou\u010davaju\u0107i Teslin lik i djelo smatrala sam da moram napisati pripovijetku o ovom iznimnom \u010dovjeku, velikom umu i velikom znanstveniku, koji je umro siroma\u0161an i sam u svojoj hotelskoj sobi broj 3327 na 33. katu u hotelu New Yorker u New Yorku, rekla je Princi.<\/p>\n
U ovoj knjizi Natalija Princi progovara na veoma emotivan na\u010din o Nikoli Tesli bave\u0107i se njegovim duhom, du\u0161om, i njegovom osobno\u0161\u0107u. Pi\u0161u\u0107i u prvom i tre\u0107em licu o Teslinom povratku u djetinjstvo, o susretima s ocem i majkom te o Teslinim posebnostima, autorica \u010ditatelju Nikolu Teslu pribli\u017eava na sasvim nov na\u010din.<\/p>\n
U knjizi „Arduba – dokaz iz ti\u0161ine” narator je drugi rimski car Tiberije, prokleta du\u0161a koja je zbog svojih zlo\u010dinstava nad Delmatima osu\u0111ena na neumiranje. Radi njegovog neo\u010dekivanog svjedo\u010danstva saznajemo gdje se nalaze zaboravljeni mitski gradovi Arduba, Splonun, Raetinium i Andetrij.<\/p>\n
– Posljednja dva stolje\u0107a prije nove ere Rimljani su uz velike napore osvojili i pokorili Dalmaciju. Nad osvojenim krajevima proveli su oblik javne posmrtne kazne „damnatio memoriae“ ili „zabrana sje\u0107anja“, tj. protjerivanje spomena tih gradova iz javne uspomene nasilno bri\u0161u\u0107i iz sje\u0107anja sve \u0161to je vezano uz Ilire – povijest, kulturu, obi\u010daje i jezik. To je razlog za\u0161to se do danas ne zna gdje se nalaze glavne gradine anti\u010dke Dalmacije: Delminion, Arduba, Andetrij, Raetinium, Splonum, Seretion. Te\u0161ko je govoriti o toj strani na\u0161e pro\u0161losti u kojoj su Rimljani, nakon 200 godina rata, sravnili sa zemljom ilirske gradove. Nekakva energija prostora, ali i energija predaka, ne da nam ipak da tu pro\u0161lost i taj identitet zaboravimo, istaknula je Natalija Princi \u010dije su knjige izazvale veliko zanimanje publike pa je bitno za napomenuti i kako se sve njene knjige mogu posuditi u Gradskoj knji\u017enici Ka\u0161tela.<\/p>\n
Knji\u017eevno-glazbena ve\u010der „Sveti Juraj kroz stihove i pjesmu“<\/b><\/p>\n
„Na dobro Van do\u0161a sveti Jure – sveti Jure kroz pjesmu i stihove”, bio je naslov knji\u017eevno-glazbenog dijela programa u No\u0107i knjige u kojem su mu\u0161ka klapa Podvorje i Pu\u010dki piva\u010di \u017eupe sv. Jurja m. iz Ka\u0161tel Su\u0107urca pjevali pjesme posve\u0107ene svetom Jurju i Dalmaciji. U\u010denici Osnovne \u0161kole kneza Mislava pod vodstvom Marijane Vulas kazivali su stihove su\u0107ura\u010dke pjesnikinje Nade Jer\u010di\u0107 o svetom Jurju, dok je Marijana Jerkunica kazivala pjesme su\u0107ura\u010dkog pjesnika Miroslava Luketina Saraj\u010deva posve\u0107ene svetom Jurju na Putalju, „didi\u0107ima putaljskim“ i sv. Jurju.<\/p>\n
Nakon \u0161to je Renata Dobri\u0107 u kra\u0107em predavanu iznijela nekoliko do sada manje poznatih podataka o obi\u010dajima prilikom proslave blagdana svetog Jurja na Putalju, kao i obi\u010daju „Vazdana na Putalju“, pri \u010demu je istaknuta va\u017enost ovog lokaliteta koji je jedan od glavnih lokaliteta o kojima je rije\u010d u Trpimirovoj povelji, prikazane su i brojne fotografije iz privatnih albuma Su\u0107urana na temu proslave blagdana sv. Jurja.<\/p>\n
Veliko zanimanje nazo\u010dnih izazvala je i projekcija nekoliko kra\u0107ih video zapisa s Putalja snimljenih 2007. godine autora Ton\u0107a Rin\u010di\u0107a, ba\u0161 kao i kazivanje stihova pok. Antona Markova napisanih prije vi\u0161e od pedeset godina u \u010dast sv. Jurju s Putalja, a koje je Knji\u017enici ustupio Jerko Bo\u017ein.<\/p>\n
Po zavr\u0161etku slu\u017ebenog dijela knji\u017eevno-glazbeno-filmske ve\u010deri okupljeni su se nastavili dru\u017eiti uz razgledavanje izlo\u017ebe radova u\u010denika O\u0160 kneza Mislava na temu svetog Jurja, Putalja i kneza Mislava, koji su nastali tijekom godina pod vodstvom prof. Rudija Milata.<\/p>\n
Tekst: Renata Dobri\u0107<\/p>\n
Fotografije: Majda Ro\u017ei\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela je i ove godine u No\u0107i knjige organizirala razna doga\u0111anja za djecu i odrasle u svim knji\u017eni\u010dnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2228,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2227"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3982,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2227\/revisions\/3982"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kastela.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}